Otkud je kruh koji svakodnevno kupujemo u dućanima? Provjerili smo s trgovačkim lancima

Govoreći za N1 o otpornosti hrvatskog gospodarstva u vrijeme kada nam prijeti nova ekonomska kriza zbog rata na Bliskom istoku, Lalovac je među ostalim kazao: "Činjenica je da nam je pala poljoprivredna proizvodnja, da uvozimo kruh iz Poljske i da ga zapravo samo podgrijavamo."

Tragom Lalovčeve izjave zanimalo nas je odakle trgovački lanci u Hrvatskoj nabavljaju kruh i pekarske proizvode koje prodaju na svojim policama. Upit smo poslali na adrese deset trgovačkih lanaca, a do objave teksta dobili smo odgovore iz Kauflanda, Konzuma, KTC-a, Lidla i Studenca.

Odgovore iz Eurospina, NTL-a, Plodina, Tommyja i Spara nismo dobili.

Većina pekarskih proizvoda je od domaćih proizvođača

A prema dobivenim odgovorima, trgovački lanci većinu kruha i pekarskih proizvoda nabavljaju od domaćih proizvođača.

Kaufland

"Na odjelu pekare u Kauflandu kupcima nudimo proizvode ukupno 27 dobavljača, od kojih je 14 domaćih i 13 inozemnih, koji uključuju 74 artikla od kojih su gotovo 42 posto hrvatski proizvodi. U dijelu svježe pekare riječ je o predpečenim proizvodima koji se dovršavaju u našim poslovnicama. Domaći dobavljači s kojima surađujemo su Mlinar, Pekar Tomo, Don Don, Zagrebačke pekare Klara, Žitoproizvod Boogie bakery, dok su inozemni dobavljači La Lorraine, Aryzta Bakeries Deutschland i Bonback.

Na odjelu zapakiranih proizvoda u asortimanu kruha i peciva produljene svježine imamo artikle domaćih proizvođača: Mlinar, Zagrebačke pekare Klara i Don Don", rekli su nam u Kauflandu.

Inače, belgijski La Lorraine osim u matičnoj zemlji ima proizvodne pogone u Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. Aryzta Food Solutions i Bonback njemački su proizvođači gotovih pekarskih proizvoda. Na stranicama kompanije Bonback stoji da se njihovi proizvodi mogu naći u trgovinama Kauflanda i Lidla u više od 30 zemalja diljem svijeta.

Konzum

"Kao vodeći domaći maloprodajni lanac, u kategoriji pekarstva surađujemo s gotovo stotinu hrvatskih dobavljača, s kojima njegujemo dugogodišnje partnerske odnose, dok dobavljača iz Poljske nemamo. Upravo ta široka i lokalno ukorijenjena mreža partnera Konzum pekarnica omogućuje nam da u svim našim prodavaonicama diljem Hrvatske svakodnevno osiguravamo svježe proizvode koji zadovoljavaju visoke standarde kvalitete. Ističemo kako je većina kruha u našoj ponudi dnevno svježi proizvod, koji naši dobavljači ispeku i dostave u naše prodavaonice, dok se manji dio ponude odnosi na kruh koji dolazi zamrznut i peče se u našim prodavaonicama. Međutim i u segmentu smrznutih proizvoda govorimo uglavnom o proizvodima domaćih dobavljača", rekli su nam u Konzumu dodajući kako su posebno ponosni na vlastiti brand Konzum pekarnica.

KTC

U trgovačkom lancu KTC iz Križevaca kažu da u njihovih 30 supermarketa, koji su većinom u sastavu KTC-ovih trgovačkih centara, u ponudi na odjelima kruha i pekarskih proizvoda imaju dnevno svježe proizvode kojima ih snabdijevaju lokalni pekari.

"Uz ponudu dnevno svježih proizvoda imamo i proizvode produljene svježine od domaćih proizvođača kao i dopeku smrznutih proizvoda od proizvođača Klara, Podravka, Mlinar i PAN-PEK. Vlastiti uvoz kruha i pekarskih proizvoda nemamo niti smo ga ikada imali", odgovorili su na iz KTC-a.

Lidl

U Lidlu ističu da većina pekarskih proizvoda na njihove police stiže od domaćih dobavljača.

"Potičemo rast malih i velikih domaćih proizvođača i očuvanje tradicije te hrvatskim proizvodima omogućujemo pristup međunarodnim tržištima. Izvoz domaćih proizvoda u kategoriji pekarskih proizvoda na druga Lidlova tržišta je značajan", kažu u Lidlu.

Napominju kako prema YouGov istraživanju zadovoljstva kupaca Freshperception, Lidl zauzima prvo mjesto prema nizu pokazatelja vezanih uz pekarske proizvode. Za primjer ističu svoj domaći rustikalni craft kruh, nastao u suradnji s Boogie Bakery. Boogie Bakery je počeo 1991. kao pekarnica Kroštula u Pakoštanima, a danas ima proizvodni pogon u Zagrebu.

Studenac

"Zbog specifičnosti našeg formata trgovina, kao i činjenice da smo najveći maloprodajni lanac čije se trgovine nalaze u svakom kutku Hrvatske, dominantno se oslanjamo na domaće proizvođače koji opskrbljuju gotovo 85 posto naših potreba u segmentu kruha i pekarskih proizvoda", rekli su nam u Studencu.

Posebno naglašavaju svoju suradnju s regionalnim proizvođačima svježeg kruha i peciva.

"Ukupan udio svježih i svježe pakiranih proizvoda je gotovo 71 posto, dok se preostali proizvodi u trgovine dostavljaju smrznuti te peku kako bi bili svježi u trenutku kupnje", ističu u Studencu.

"Od ulaska u EU uvoz kruha stalno raste"

Uvoz kruha te slanih i slatkih pekarskih proizvoda u Hrvatsku neprestano raste već desetak godina zaredom, od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a naročito snažno zadnjih godina - kaže Nada Barišić, direktorica udruženja mlinsko-pekarske industrije Žitozajednica.

"Uvoz pekarskih proizvoda, ali i brašna konstantno raste, a samo smo u pandemijskoj 2020. godini imali pad uvoza u odnosu na prethodnu godinu sa 79 na 75 tisuća tona. No upravo u to vrijeme, kada su dobavni lanci bili prekinuti, pokazalo se koliko je važno imati domaće proizvode u kriznim situacijama jer nestašice kruha i brašna nije bilo. No odmah nakon te krizne godine uvoz se opet pojačao da bi 2023. uvoz pekarskih proizvoda premašio 100 tisuća tona godišnje", objašnjava Barišić.

Najviše uvozimo iz Poljske i Njemačke

U deset godina uvoz pekarskih proizvoda povećan je za više od 60 tisuća tona.

"Trend uvoza pekarskih proizvoda nije stao od ulaska u EU. Primjerice, 2014. smo uvezli 49.000 tona tih proizvoda, a 2024. godine 115.700 tona. U jedanaest mjeseci prošle godine uvezli smo 114.700 tona, a kad dobijemo i podatke za prosinac, opet će to biti rast u odnosu na prethodnu godinu", kaže direktorica Žitozajednice.

Vrijednost uvoza pekarskih proizvoda lani u prvih 11 mjeseci iznosila je 365,1 milijun eura, a istodobno je Hrvatska izvezla 73.000 tona pekarskih proizvoda u vrijednosti 225 milijuna eura. Prema podacima koje nam je iznijela Barišić, deficit vanjskotrgovinske bilance pekarskih proizvoda iznosio je 140,3 milijuna eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 63,6 posto. I s brašnom je, kaže, ista situacija. Zemlje iz kojih naviše uvozimo pekarske proizvode su Poljska i Njemačka.